Еве што најдов на www.medicina.hr за Q треската...
Uvod
Q groznica je zoonoza uzrokovana globalno prisutnom bakterijom,
poznatijom kao Coxiella burnetii.
Mnoge infekcije kod ljudi prolaze neopaženo.
Stoka, ovce i koze primarni su rezervoari zaraze C. burnetii.
Međutim, infekcije su zabilježene kod cijelog niza životinja, od
drugih vrsta domaćih životinja pa do kućnih ljubimaca.
C. burnetii uglavnom ne uzrokuje klinički očitu bolest kod spomenutih
životinja, iako su slučajevi pobačaja kod ovaca i koza povezivani
s infekcijom C. burnetii.
Mikroorganizmi se izlučuju putem mlijeka, urina i fecesa inficiranih
životinja. Karakterističan, i vrlo važan, način prijenosa odvija
se tijekom porađanja mladunčadi, kada veliki broj uzročnika dospijeva
u okoliš iz amnijske tekućine i posteljice.
Mikrorganizimi su otporni na vrućinu, suhi okoliš i mnoge dezificijense.
Takve osobine otpornosti organizma dopuštaju bakterijama da prežive
kroz dugi period u vanjskom okolišu.
Čovjek se najčešće zarazi udisanjem ustajalog stajskog zraka koji
sadrži velik broj mikroorganizama iz isušenog tkiva posteljice,
plodne vode i ekskreta životinja. Ljudi su vrlo osjetljivi na bolest,
i često je potreban vrlo mali broj organizama da uzrokuje infekciju.
Rjeđi način infekcije je putem zaraženog mlijeka, ili putem ingestije
zaražene hrane. Još rjeđi način prijenosa je s čovjeka na čovjeka.
Simptomi i znakovi bolesti kod čovjeka
Otprilike samo polovica inficiranih osoba pokazuje simptome i znakove
zaraze. Većina akutnih oblika Q groznice počinje s iznenadnom pojavom
slijedećih simptoma (jednog ili više):
-visoka temperatura
-teške glavobolje
-opća slabost
-bolovi u mišićima
-konfuznost
-bolno grlo
-osjećaj hladnoće
-pojačano znojenje
-ne-produktivni kašalj
-mučnina
-povraćanje, proljev
-bol u trbuhu
-bol u prsima
Povišena tjelesna temperatura najčešće traje 1-2 tjedna. Može se
dogoditi da osoba izgubi na težini. Od ukupnog broja svih ljudi
koji razviju kliničku sliku bolesti, njih 30-40% dobit će upalu
pluća. Uz to, većina bolesnika ima pogoršani nalaz jetrenih enzima,
a neki mogu razviti i hepatitis.
Većina bolesnika dostigne potpuno izlječenje u roku od nekoliko
mjeseci bez ikakvog liječenja. 1-2% oboljelih od Q groznice umire
od bolesti.
Kronična Q groznica karakterizirana je infekcijom koja ustrajava
više od 6 mjeseci. Kronični oblik bolesti je mnogo rjeđi, ali i
ozbiljniji u usporedbi s akutnim oblikom bolesti. Bolesnici koji
su preboljeli akutni oblik mogu razviti kronični oblik bolesti već
nakon jedne godine, ili tek nakon 20 godina od primarne infekcije.
Ozbiljna komplikacija Q groznice je endokarditis, koji uglavnom
zahvaća aortalne zaliske, rjeđe mitralne zaliske. Većina bolesnika
koji razviju kronični oblik Q groznice imaju već postojeću bolest
zalistaka ili imaju presađivane zaliske.
U povećanom riziku za razvijanje kroničnog oblika bolesti nalaze
se osobe koje su "primile" neki transplantat, bolesnici
s karcinomom i osobe s kroničnom bolešću bubrega. Postotak smrtnih
ishoda kod kroničnog oblika Q groznice ide čak do 65%.
Period inkubacije kod Q groznice varira ovisno o broju organizama
koji inficiraju čovjeka. Infekcija većim brojem mikroorganizama
rezultirat će kraćim periodom inkubacije. Većina bolesnika se razbolijeva
2-3 tjedna nakon izlaganja uzročniku. Osobe koje prebole Q groznicu
mogu steći trajni, doživotni imunitet.
Dijagnoza bolesti
Simptomi i znakovi bolesti nisu karakteristični za Q groznicu, stoga
je teško samo na osnovi kliničke slike postaviti točnu dijagnozu.
Za točnu dijagnozu, potrebno je napraviti prikladna laboratorijska
testiranja.
Rezultati nekih rutinskih laboratorijskih pretraga već mogu ponuditi
dijagnozu Q groznice, ali uz odgovarajuću kliničku sliku i prije
spomenuti rizičan okoliš. Npr., broj trombocita može sugerirati
Q groznicu, jer bolest često prati prolazna trombocitopenija.
Potvrđivanje dijagnoze Q groznice zahtjeva serološke testove koji
mogu otkriti prisutnost protutijela na antigene koje nosi Coxiella
burnetii.
U većini laboratorija najpouzdanija i najčešće korištena je metoda
indirektnog imunofluorescentog eseja (indirect immunofluorescence
assay (IFA)). Coxiella burnetii može biti otkrivena u zaraženim
tkivima i korištenjem imunohistokemijskih bojanja i metodama otkrivanja
DNA.
Nedavne studije su pokazale da veća preciznost u dijagnosticiranju
bolesti može biti postignuta praćenjem specifičnih koncentracija
različitih razreda protutijela (isključujući IgG), uglavnom IgA
i IgM. Kombinirano otkrivanje IgM i IgA, zajedno s protutijelima
razreda IgG poboljšava specifičnost eseja i pruža veću točnost kod
dijagnosticiranja bolesti. IgM protutijela su od pomoći kod dijagnosticiranja
nedavne infekcije.
Liječenje
Doksiciklin (tetraciklinski antibiotik) terapija je izbora kod akutne
Q groznice. Antibiotska terapija je najučinkovitija kada se s njom
otpočne prva tri dana bolesti.
Antibiotici iz skupine kinolona pokazali su dobre eksperimentalne
rezultate protiv C. burnetii u in vitro uvjetima.
Mnogo je teže liječiti endokarditis koji se javlja u sklopu kroničnog
oblika Q groznice. Terapija spomenute komplikacije često zahtjeva
uporabu više lijekova. Do danas su ispitivane dvije sheme liječenja:
1) doksiciklin u kombinaciji s kinolonima, najmanje četiri godine,
2) doksiciklin u kombinaciji s hidroksiklorokinom, u periodu od
1.5 do 3 godine. Potonja terapija rezultira manjim brojem relapsa,
ali zahtjeva rutinske pretrage oka, da bi se pokazala moguća akumulacija
klorokina. U nekim slučajevima oštećenja srčanih valvula bit će
potreban kirurški zahvat.
Prevencija bolesti
Q groznica pogađa uglavnom osobe koje se profesionalno izlažu rizičnom
okolišu, a tu spadaju veterinari, prerađivači mesa, osobe koje rade
s ovcama, koje rade s mliječnim proizvodima, uzgajivači stoke i
istraživači koji rade sa životinjama.
Metode prevencije i kontrole trebale bi primarno biti okrenute prema
spomenutim rizičnim skupinama ljudi.
Za prevenciju i kontrolu Q groznice mogu poslužiti:
-educiranje javnosti o potencijalnim izvorima infekcije
-prikladno odlaganje posteljica, fetalnih membrana i ostalih stvari
koje nastaju pri janjenju
-ograničen prilaz stajama i laboratorijima u kojima obitavaju potencijalno
zaražene životinje
-koristiti samo pasterilizirano mlijeko i mliječne proizvode
-vakcinirati osobe uključene u istraživanje i praćenje bilo ovaca
koje nose fetus, bilo samog mikroorganizma C. burnetii.
-zaražene životinje smjestiti pod karantenski nadzor
-osigurati da farme ovaca budu dovoljno udaljene od područja nastanjenih
ljudima.
-životinje bi trebalo redovito testirati na antitijela protiv C.
burnetii. Također bi trebalo spriječiti nepoželjno strujanje
zraka u druge prostorije u kojima borave ljudi ili druge životinje.
-savjetovati bolesnike koji su u povećanom riziku za razvijanje
komplikacija, kao npr. osobe s bolestima srčanih valvula.
Danas je već razvijeno cjepivo za Q groznicu koje se koristi u
rizičnim područjima Australije, gdje je prevladavajuća privredna
grana ovčarstvo. Osobe koje su dokazano već bile u kontaktu s uzročnikom
Q groznice, ne smiju primiti spomenuto cijepivo, zbog ozbiljnih
komplikacija, uglavnom lokaliziranih na mjestu injiciranja cjepiva.
Q groznica i bioterorizam
Coxiella burnetii jako je infektivan mikroorganizam koji je prilično
otporan na vruće i suhe uvijete. Može se prenositi zrakom, a ljudi
ga mogu udahnuti. Samo jedan (brojem: 1) mikroorganizam može kod
osjetljivih ljudi izazvati bolest. Zbog svega navedenog Coxiella
burnetii smatra se potencijalnim sredstvom za bioterorizam.
Piše: dr. med. Strahimir Sučić
Referenca:
1. http://ehs.ucdavis.edu/animal/health/qfever.html
2. http://www.dhs.vic.gov.au/phd/qfever/
3. http://www.cdc.gov/ncidod/dvrd/qfever/
Во прилог е и линк за веста:
http://daily.mk/Dnevnik/Vo-Holandija-kosi-i-kozji-grip/60875
Home 
Calendar
